Subota u Povijesti

1. KADA i kojim djelima je Subota načinjena?

Post 2:2,3 "I dovrši Bog sedmoga dana svoje djelo koje je učinio, i počinusedmoga dana od svega djela koje je učinio. I blagoslovi Bog sedmi dan i posvetiga; jer je u taj dan počinuo Bog od svega djela svojega koje je stvorio i načinio."

2. Koja podjela vremena je obilježena Subotom?

Tjedan.

BILJEŠKE .- "Jedna od najzanimljivijih popratnih potvrda Mojsijeve povijesti stvaranja je opće usvajanje podjele vremena u tjedne, koja se proteže od kršćanskih država Europe do udaljenih obala Hindustana, a jednako je prevladavala među Hebrejima, Egipćanima, Kinezima, Grcima, Rimljanima i sjevernim barbarima, - nacije koje su imale slab ili nikakav odnos s drugim nacijama, a Hebrejima nisu bile poznate ni po imenu." - "Home's "Introduction to the Critical Study and Knowledge of the Holy Scriptures," Vol. I, str. 69, izdanje 1841.

"Sedam je bio drevni i počašćen broj među narodima zemlje. Oni su mjerili svoje vrijeme tjednima od početka. Izvor ovoga bio je Božja Subota, kao što je Mojsije dao razloge u svojim spisima." - "Brief Dissertation on the First Three Chapters of Genesis," Dr. Lyman Coleman, str 26.

Postanak 7:4,10; 8:10,12, pokazuju da je tjedan bio poznat u vrijeme potopa.

Stranica 458

3. Koliko je naširoko priznata Subota kao sedmi dan na različitim jezicima svijeta danas?

To je opće poznato.

BILJEŠKA: Prije nekoliko godina pokojni dr. William Mead Jones iz Londona objavio je "Grafikon tjedna", koji prikazuje stil tjednog ciklusa i naznake različitih dana tjedna na stotinu i šezdeset različitih jezika. Ovaj grafikon pokazuje vrlo živopisno da je razdoblje od sedam dana ili tjedan poznato iz najranijih vremena, a sedmi dan određen je kao Subota ili sveti dan u ne manje od sto osam tih jezika. Sljedeće je iz ovog grafikona:

Engleski	The seventh day	The Sabbath
Hebrejski	Shabbath	Sabbath
Grčki	Sabbaton	Sabbath
Latinski	Sabbatum	Sabbath
Arapski	Assabt	The Sabbath
Persijski	Shambin	Sabbath
Armenijski	Shapat	Sabbath
Turski	Yomessabt	Day the Sabbath
Abyssinianski	Sanbat	Sabbath
Ruski	Subbota	Sabbath
Poljski	Sobota	Sabbath
Hindustanski	Shamba	Sabbath
Malajski	Ari-Sabtu	Day Sabbath
Afganistanski	Shamba	Sabbath
Njemački	Samstag	Sabbath
Pruski	Sabatico	Sabbath
Francuski	Samedi	Sabbath day
Talijanski	Sabbato	Sabbath
Španjolski	Sabado	Sabbath
Portugalski	Sabbado	Sabbath

4. Kakav razlog je Bog dao na Sinaju za blagoslov i odvajanje sedmog dana kao dana svetog odmora?

Izl 20:11 "Jer u šest dana je Gospodin načinio nebo, zemlju i more, i sve što je u njima, a sedmoga dana je počinuo."

5. Kakvo je obećanje Bog dao Izraelu, kroz Jeremiju, ako budu držali Subotu?

Jr 17:24,25 "Ako me marljivo poslušate,” govori Gospodin, “da ne unosite teret na vrata ovoga grada u dan subotnji, nego svetite dan subotnji, ne radeći u njemu nikakav posao, tada će na vrata ovoga grada ulaziti kraljevi i knezovi koji sjede na prijestolju Davidovu, koji se voze u kolima i jašu na konjima, oni i njihovi knezovi, Judejci i stanovnici Jeruzalema; i ovaj će grad ostati dovijeka."

6. Što je rekao da će se dogoditi ako ne budu svetili subotnji dan?

Jr 17:27 "Ali ako me ne poslušate da svetite subotnji dan i ne nosite breme ni ne ulazite na vrata Jeruzalema u dan subotnji, tada ću zapaliti oganj u njegovim vratima i on će proždrijeti jeruzalemske palače, i neće se ugasiti."

Stranica 459

7. Što se dogodilo s gradom Jeruzalemom kada ga je zarobio Nabukodonozor, kralj babilonskih, 588. pr. Kr.?

2Ljet 36:18,19 "Sve posuđe Božjega Doma… sve je to odnio u Babilon. I spalili su Božji Dom, oborili jeruzalemski zid, spalili su ognjem sve njegove palače."

8. Zašto je to učinjeno?

"Kako bi se ispunila riječ Gospodinova izrečena na Jeremijina usta, sve dok se zemlja ne nauživa svojih subota: jer ona drži subotu dokle god leži pusta, da se ispuni sedamdeset godina." Stih 21.

BILJEŠKA - Subota Izraelskog babilonskog zatočeništva, pod Nabukodonozorom i njegovim sinovima, bila je duga sedamdeset godina, jer su 420 godina, ili šest puta sedamdeset godina - od dana Salamona do Nabukodonozorova vremena, - uglavnom zanemarili držanje Subote. Vidi Eze 22:8,26; Jer 25:8-11; 17:24,27; 2 Ljet 36:15-21. Sedamdeset godina pustošenja iskupilo je se u 420 godina oskvrnjavanja Subote. Tako će tijekom tisućljeća, odnosno tisuću godina nakon Kristovog drugog dolaska, cijela zemlja ležati opustošena ili držati subotu tisuću godina, jer su šest tisuća godina stanovnici svijeta zanemarivali Subotu. Pogledajte ovo razdoblje i stanje koje je istaknuto u Otkrivenju 20:1-4; Iza 24:1-6; Jr 4:23-27. Razdoblja odmora i pustošenja zemlje su božanski određena subotnja nadoknada za čovjekovo neprijateljstvo, što se očituje u oskvrnjavanju Subote. Ovo su impresivne lekcije o važnosti držanja sedmog dana Subote i rezultati kršenja i zanemarivanja Subote.

9. Nakon što je Izrael obnovljen iz babilonskog zatočeništva, što je Nehemija rekao da je bio razlog za njihovu kaznu?

Neh 13:17,18 "Tada prigovorih judejskim velikašima, i rekoh im: “Kakvo je to zlo što ga činite i oskvrnjujete subotnji dan? Nisu li tako činili vaši oci, i nije li Bog naš naveo sve ovo zlo na nas i na ovaj grad? No vi navlačite još više gnjeva na Izraela oskvrnjujući subotu."

10. Kako on govori o tome kako je Bog dao Subotu Izraelu?

Neh 9:13,14 "I sišao si na goru Sinaj i s neba s njima govorio, i dao im pravične propise i istinite zakone, dobre uredbe i zapovijedi. Obznanio si im i svoju svetu subotu."

BILJEŠKA - Neka bude zabilježeno da ovaj tekst ne kaže da je Bog tada napravio Subotu, već jednostavno da ju je on tada objavio Izraelu. Uglavnom su ju zaboravili dok su bili u Egiptu. Pogledajte čitanja u poglavljima 92. i 93. ove knjige.

11. Kako se Krist, dok je bio na zemlji, odnosio prema Suboti?

Lk 4:16 "I dođe u Nazaret, gdje bijaše othranjen, pa po svom običaju u dan subotnji uđe u sinagogu te ustade čitati."

Stranica 460

12. Kako je Krist prepoznao zakon o Suboti?

"A on im reče… Subotom je [zakonom] dopušteno činiti dobro. " Mat 12:11,12.

BILJEŠKE - William Prynne kaže: "Sigurno je da su sam Krist, Njegovi apostoli i primitivni kršćani jedan dobar vremenski period neprestano držali sedmi dan Subotu." - "Dissertation on the Lord's Day Sabbath," str. 33.

Morer, učeni svećenik Engleske crkve, kaže: "Primitivni kršćani imali su veliko štovanje za Subotu, a dan su provodili u pobožnosti i propovijedima. I ne treba sumnjati da su stekli od apostola, kao što se pojavljuje u nekoliko stihova za tu svrhu."- Morerov " Dialogues on the Lord's Day," stranica 189.

"Protivljenje prema Judaizmu uvelo je osobiti festival Nedjelje vrlo rano, uistinu, umjesto Subote... Nedjeljni festival, kao i svi drugi festivali, uvijek je bio samo ljudska odredba i bilo je daleko od namjere apostola da ustanove božansku zapovijed u tom smislu, daleko od njih i od prve apostolske crkve, da prenesu zakone Subote na Nedjelju. Možda je krajem drugog stoljeća lažna primjena takve vrste počela uzimati mjesto; jer se čini da su ljudi tog doba smatrali da je rad Nedjeljom kao grijeh." – Neanderova "Povijest Crkve", Roseov prijevod, stranica 186.

Dr. Lyman Abbott kaže: "Sadašnja ideja da su Krist i Njegovi apostoli autoritativno zamijenili prvi dan za sedmi, apsolutno je bez ikakvog autoriteta u Novom zavjetu." - Christian Union, 26. lipnja 1890.

Arhiđakon Farrar kaže: "Kršćanska crkva nije napravila nikakav formalni, već postupan i gotovo nesvjesni prijelaz s jednoga dana na drugi." - "Glas sa Sinaja", stranica 167.

13. Koji je bio prvi pokušaj rimske crkve da se prizna Nedjelja?

196. godine, rimski biskup Victor, nastojao je svim crkvama nametnuti rimski običaj da se održi Pasha ili Uskrs, kako se obično naziva, svake godine u Nedjelju. Vidi Bowerova "Povijest papa", sv. I, stranice 18,19.

BILJEŠKA - Ovo, dr. Bower, u svojoj "Povijesti papa", sv. 1, stranica 18, naziva "prvi esej papinskog uzurpiranja."

14. Koji je bio jedan od glavnih razloga za sazivanje Vijeća [koncila] Nice?

"Pitanje koje se odnosi na držanje Uskrsa, koje je bilo naglašavano u vrijeme Aniketa i Polikarpa, a potom i u vrijeme Viktora, još uvijek nije bilo odlučeno. To je bio jedan od glavnih razloga za sazivanje Vijeća Nice, što je bilo najvažnija tema za razmotriti nakon Arijske kontroverze." – Boyleov "Povijesni pogled na Koncil Nice", stranica 23, izdanje 1836.

Stranica 461

15. Kako se o pitanju konačno odlučilo?

"Dan uskrsa bio je fiksiran na Nedjelju neposredno poslije punog mjeseca koji je bio najbliži nakon proljetnog ekvinocija." - Id., Str. 24.

16. Pozivajući sve crkve na poštivanje ove uredbe, koji je razlog Konstantin dao za to?

"Nemojmo imati ništa zajedničko s najvećim neprijateljima – Židovima." - Id., Str. 52.

17. Što je Konstantin već učinio, 321. g., kako bi pogurao Nedjelju naprijed i istaknio ju?

Izdao je edikt koji zahtijeva "suce i građane, i sve obrtnike" da se odmaraju na "časni dan sunca." Vidi Encyclopedia Britannica, članak "Nedjelja"; i ovo djelo, stranica 443.

18. Ško je rekao Euzebije, cezarejski biskup i jedan od Konstantinovih najplodonosnijih pristaša, o prebacivanju obveza Subote na Nedjelju?

"Sve što je bilo obaveza Subotom, to smo prenijeli na dan Gospodnji." - "Komentar o psalmima", Coxova "Sabbath Literature", Vol. 1, stranica 361.

19. Što je Sylvester, rimski biskup, 314. g. do 337. g., učinio za Nedjeljnu ustanovu svojim "apostolskim autoritetom"?

Službeno je promijenio naslov prvog dana, nazvavši ga Danom Gospodnjim. Vidi "Historia Ecclesiastica", M. Ludovicum Lucium, st. 4, kap. 10, stranice 739,740, izdanje Basilea, 1624.

20. Što je Koncil Laodiceje odredio 364. godine?

Kanon 29. "Kršćani ne trebaju nalik Židovima biti u stanju mirovanja na Subotu [šabat, počinak], nego će raditi taj dan; ali će Gospodinov dan posebno častiti." - "History of the Councils of the Church", Charles Joseph Hefele, Vol. II, stranica 316.

21. Koliko su dugo kršćani držali Subotu?

"Čak do petog stoljeća nastavilo se držanje židovske Subote u kršćanskoj crkvi." - "Drevno kršćanstvo istaknuto", Lyman Coleman, kap. 26, sek. 2.

Stranica 462

22. Koliko općenito povjesničar Socrates, koji je pisao sredinom petog stoljeća, kaže da su Subotu držale kršćanske crkve njegovog vremena?

"Iako gotovo sve crkve diljem svijeta slave svete tajne Subotom svakog tjedna, ipak kršćani Aleksandrije i Rima, zbog neke drevne tradicije, odbijaju to učiniti." - Sokratova "Crkvena povijest", knjiga 5 , chap. 22.

23. Koji su dan u srednjem vijeku držali neki od Valdežana?

"Svetkovali su subotnji dan, držali obred krštenja prema primitivnoj crkvi, upućivali svoju djecu u predmete kršćanske vjere i Božje zapovijedi." - Jonesova "Crkvena povijest", Vol. II, pog. 5, par. 4.

24. Tko je među ranim reformatorima postavio ovo pitanje štovanja Subote?

"Carlstadt se držao božanskog autoriteta Subote iz Starog zavjeta." - "Lutherov život", dr. Barnes Sears, str. 402.

25. Što je Luther rekao o Carlstadtovim pogledima na Subotu?

"Doista, ako bi Carlstadt nastavio pisati dalje o Suboti, Nedjelja bi se morala ukloniti, a dan odmora – tj. Subota – morao bi se držati svetim." - Luther, Against the Celestial Prophets, citirano u "Life of Martin Luther in Pictures", stranica 147.

26. Što Rimska crkva danas tvrdi u vezi s promjenom sa Subote na Nedjelju?

"Pitanje.- Možete li na neki drugi način dokazati da crkva ima moć ustanoviti blagdane ili propise?

"Odgovor: Da nema imala takvu moć, ne bi mogla činiti ono u čemu se svi moderni teolozi slažu s njom, - ne bi mogla zamijeniti štovanje Nedjelje, prvog dana u tjednu, za štovanje Subote, sedmog dana, promjene za koju nema ovlasti iz Svetoga pisma." - "Doktrinarni katekizam ", pr. Stephen Keenan, stranica 174.

BILJEŠKA – Kroz nedostatak dovoljne svjetlosti i istrage, a zbog učinka nekih koji su se suprotstavili Suboti tijekom reformacije, Nedjelju su donijeli iz katolicizma u protestantsku crkvu, a sada se njeguje kao institucija Gospodina. Jasno je, međutim, da nimalo nije od Njegovog sadnje, nego djelo i rezultat otpadništva. No, sada napreduje poruka kako bi oživjela istinu o ovom pitanju i poziva na istinsku reformu u vezi toga. Vidi čitanje u poglavljima od 56. do 58. u ovoj knjizi i sljedećem čitanju.