Promjena Subote

1. Čega je subotnja zapovijed dio?

Božjeg zakona. Vidi Izl 20:8-11.

2. Kakav je, prema proročanstvu, trebao biti Kristov stav prema zakonu?

Iza 42:21 "Gospodin je nadasve zadovoljan zbog njegove pravednosti; on će uzveličati Zakon i učiniti ga dostojnim poštovanja."

3. U svom prvom zapisanom govoru, što je rekao Kristu o zakonu?

Mt 5:17 "Nemojte misliti da sam došao ukinuti Zakon, ili Proroke: nisam došao ukinuti, nego ispuniti."

4. Što je On rekao, koliko je zakon trajan?

"Jer, zaista, kažem vam: Dok ne prođe nebo i zemlja, ni najmanje slovo, ni jedna crtica, neće nestati iz Zakona dok se sve ne ispuni." Stih 18.

5. Što je rekao onima koji budu kršili jednu od najmanjih Božjih zapovijedi i naučavali ljude da tako čine?

"Tko god, dakle, prekrši jednu od tih najmanjih zapovijedi i tako naučava ljude, zvat će se najmanjim u kraljevstvu nebeskom." Stih 19.

BILJEŠKA: Iz ovoga je vidljivo da je cijeli kôd deset zapovijedi obvezujući u kršćanstvu, i da Krist nije pomišljao o promjeni bilo koje od njih. Jedna od ovih zapovijedi je držanje sedmog dana Subote. Ali praksa većine kršćana je različita; umjesto toga održavaju prvi dan tjedna, mnogi od njih vjeruju da je Krist promijenio Subotu. No, iz Njegovih vlastitih riječi vidimo da nije došao zbog takve svrhe. Stoga se odgovornost za tu promjenu mora tražiti drugdje.

Stranica 440

6. Što je Bog, preko proroka Daniela, rekao da će sila koju predstavlja "mali rog" pomišljati učiniti?

Dn 7:25 "On će govoriti velike riječi protiv Svevišnjega i izmoriti svece Svevišnjega, i pomišljat će da promijeni vremena i zakon."

BILJEŠKA - Za puno objašnjenje ovog simbola, pročitajte čitanja o "Kraljevstvu i Djelu Antikrista" i "Kristov Zamjenik", u prethodnim poglavljima.

7. Što je rekao apostol Pavao da će "čovjek grijeha" učiniti?

2Sol 2:3,4 "Jer taj dan neće doći ako najprije ne dođe otpadanje i otkrije se čovjek grijeha, sin propasti, koji se protivi i uzdiže sebe iznad svega što se naziva Bogom ili se štuje."

BILJEŠKA: Postoji samo jedan način na koji se neka sila može uzdizati iznad Boga, a to kad tvrdi da mijenja Božji zakon i zahtijeva poslušnost prema vlastitom zakonu umjesto Božjem zakonu.

8. Koja sila tvrdi da ima autoritet mijenjati Božji zakon?

Papinstvo.

9. Koji je dio Božjeg zakona papinstvo osobito mislilo promijeniti?

Četvrtu zapovijed.

BILJEŠKE .- "Oni [katolici] tvrde da je Subota promijenjena u Nedjelju, dan Gospodnji, suprotno dekalogu, čini se; niti postoji ni jedan primjer kojim se više hvale nego promjenom subotnjeg dana. Velika je, kažu oni, sila i autoritet crkve, budući da je izostavila jednu od deset zapovijedi." - Augsburg Confession, Art. XXVIII.

"Ona je [Rimokatolička crkva] preinačila četvrtu zapovijed, uklanjajući Subotu Božje Riječi i uspostavljajući Nedjelju kao sveti dan." - N. Summerbell, u "Povijest kršćana", stranica 418.

10. Zašto je Bog zapovjedio Izraelu da svetkuje Subotu?

Ez 20:20 "I svetite moje subote; one će biti znak između mene i vas, kako biste znali da sam ja Gospodin, Bog vaš."

BILJEŠKA: Kao što je Subota dana da čovjek može imati Boga na umu kao Stvoritelja, lako se može vidjeti da sila koja se trudi podići iznad Boga najprije pokušava prikriti ili ukloniti ono što poziva čovjekovu posebnu pozornost ka svom Stvoritelju. To se ne bi moglo uraditi ni na koji drugi način učinkovitije od uklanjanja Božjeg spomena [memorijala] – sedmog dana Subote. Na ovo djelo papinstva Daniel je imao upućivao kad je rekao: "I on će... pomišljati promjeniti vremena i zakone." Dan 7:25.

Stranica 441

11. Priznaje li papinstvo da je promijenilo Subotu?

Priznaje.

BILJEŠKA:- "Pitanje.- Kako dokazujete da crkva ima moć uvoditi blagdane i svete dane?"

"Odgovor. Samim činom promjene Subote u Nedjelju, koju protestanti dopuštaju; i stoga sami sebi proturječe kad drže Nedjelju strogo, a krše većinu drugih blagdana koje zapovijeda ista crkva." - "Abridgment of Christian Doctrine," Rev. Henry Tuberville, D. D., of Douay College, Francuska (1649), stranica 58.

"Pitanje. - Postoji li neki drugi način dokazivanja da crkva ima silu uvoditi blagdane ili zapovijedi?

"Odg. - Da nema takvu moć, ona ne bi mogla učiniti ono u čemu se svi moderni teolozi slažu s njom, - ne bi mogla uvesti štovanje nedjelje, prvog dana tjedna, umjesto štovanje Subote, sedmog dana, promjene za koju nema autoriteta Svetoga pisma." - "Doktrinarni katekizam", Stephena Keenana, strana 174.

"Katolička crkva je svojim vlastitim nepogrešivim autoritetom stvorila Nedjelju svetim danom da preuzme mjesto Subote starog zakona." - Kansas City Catholic, February 9, 1893.

"Katolička crkva… zbog svoje božanske misije, promijenila je dan iz Subote u Nedjelju." – Catholic Mirror, službeni organ kardinala Gibbonsa, 23. rujna 1893.

"Pitanje. - Koji je dan počinka?"

"Odg. - Subota je dan počinka."

"Pitanje. - Zašto držimo Nedjelju umjesto Subote?"

"Odg. - Držimo Nedjelju umjesto Subote, jer je Katolička crkva, na Laodicejskom Koncilu (336. godine), prenijela svečanost sa Subote na Nedjelju." - "The Convert's Catechism of Catholic Doctrine," Peter Geiermann, C. SS. R.., str. 50, treće izdanje, 1913, djelo koje je primilo "apostolski blagoslov" Pape Pia X, Siječanj 25, 1910.

Ono što se dogodilo na Laodicejskom Koncilu bio je samo jedan od mogih koraka kojim je izvršena promjena Subote. Vidjeti pod pitanjima 17-21. Datum koji se obično daje ovom vijeću je 364. godina.

12. Priznaju li katoličke vlasti da u Bibliji nema naredbe za svetkovanje Nedjelje?

Priznaju.

BILJEŠKA: "Možete pročitati Bibliju od Postanka do Otkrivenja, i vi nećete naći niti jedan redak koji odobrava posvećenje Nedjelje. Sveto pismo potiče vjersko štovanje subote, dana koji mi nikada ne posvećujemo."-" Vjera naših otaca ", James Cardinal Gibbons, Baltimore, John Murphy & Co., 1893, stranica 111.

"Nedjelja je katolička institucija, a tvrdnju da se štuje može se braniti samo na katoličkim načelima... Od početka do kraja Pisma nema niti jedan odlomak koji odobrava prijenos tjednog javnog štovanja sa zadnjeg dana tjedna na prvi." - Katolički tisak (Sydney, Australija), 25. kolovoza 1900.

Stranica 442

13. Priznaju li protestantski pisci istu stvar?

Priznaju.

BILJEŠKA: - "Ne postoji li nikakva izričita zapovijed da držimo prvi dan tjedna kao počinak, umjesto sedmog dana? - Niti jedna. Ni Krist, ni Njegovi apostoli niti prvi kršćani nisu slavili prvi dan tjedna umjesto sedmog kao počinak." - New York Weekly Tribune, 24. svibnja 1900.

"Sveto pismo nigdje ne naziva prvi dan tjedna počinkom... Nema nikakva autoriteta Svetoga pisma za to, niti naravno nikakve biblijske obveze." – The Watchman (Baptist).

"Držanje prvoga umjesto sedmoga dana počiva na svjedočanstvu crkve, i samo crkve." - Hobart Church News (Episcopalian), 2. srpnja 1894.

14. Kako je došlo do ove promjene u držanju dana, odjednom ili postepeno?

Postepeno.

BILJEŠKA: "Kršćanska crkva nije napravila nikakav formalni, već postepeni i gotovo nesvjesni prijenos jednog dana na drugi." - "The Voice From Sinai," Archdeacon F. W. Farrar, stranica 167.

Ovo je samo po sebi dokaz da nije postojala božanska zapovijed za promjenu Subote.

15. Koliko se dugo vremena držala Subota sedmog dana u kršćanskoj crkvi?

Mnogo stoljeća. Zapravo, njezino držanje nikada nije

u cijelosti prestalo u kršćanskoj crkvi.

BILJEŠKE. - Mr. Morer, učeni svećenik Engleske crkve, kaže: "Primitivni kršćani imali su veliku čast za Subotu, a dan su provodili u pobožnosti i propovijedima. I ne treba sumnjati da su stekli od samih apostola." - "Dialogues on the Lord's Day", stranica 189.

Prof. E. Brerwood iz Gresham Collegea u Londonu (biskupski) kaže: "Subota je religiozno držana u istočnoj crkvi tri stotine godina i više nakon Spasiteljeve muke." - "Learned Treatise of the Sabbath", str. 77.

Lyman Coleman, pažljiv i iskren povjesničar, kaže: "Skroz do petog stoljeća, štovanje židovske Subote nastavljeno je u kršćanskoj crkvi, ali strogošću i svečanosti postepeno smanjenje sve dok ga nije potpuno prekinuta." - "Ancient Christianity Exemplified," pog. 26, odl. 2.

Povjesničar Sokrat, koji je pisao sredinom petog stoljeća, kaže: "Gotovo sve crkve širom svijeta slavile su svete tajne Subotom svakog tjedna, a ipak su kršćani Aleksandrije i Rima, zbog neke drevne tradicije, odbijali to činiti." - "Crkvena povijest", knjiga 5, pog. 22.

Sozomen, drugi povjesničar u istom razdoblju, piše: "Ljudi Konstantinopola i nekoliko drugih gradova okupljaju se zajedno u Subotu kao i sljedećeg dana, običaj koji nikada nije držan u Rimu." - "Crkvena povijest." knjiga 7, pog. 19.

Sve bi to bilo nezamislivo i nemoguće da je postojala božanska zapovijed za promjenu Subote. Posljednja dva navoda također pokazuju da je Rim vodio u otpadništvu i u promjeni Subote.

Stranica 443

16. Kakvo nevjerojatno svjedočanstvo iznosi Neander, čuveni povjesničar crkve, u vezi s podrijetlom svetkovanja Nedjelje?

"Protivljenje prema Judaizmu uvelo je osobiti festival Nedjelje vrlo rano, uistinu, umjesto Subote... Nedjeljni festival, kao i svi drugi festivali, uvijek je bio samo ljudska odredba i bilo je daleko od namjere apostola da ustanove božansku zapovijed u tom smislu, daleko od njih i od prve apostolske crkve, da prenesu zakone Subote na Nedjelju. Možda je krajem drugog stoljeća lažna primjena takve vrste počela uzimati mjesto; jer se čini da su ljudi tog doba smatrali da je rad Nedjeljom kao grijeh." – Neanderova "Povijest Crkve", Roseov prijevod, stranica 186.

17. Tko je prvi zapovijedao držanje Nedjelje zakonom?

Konstantin Veliki.

BILJEŠKE. - "Najranije priznanje štovanja Nedjelje kao zakonske dužnosti je ustav Konstantina 321. god., koji govori da svi sudovi, stanovnici gradova i radionica trebaju mirovati Nedjeljom (venerabili die Solis), uz iznimku onih koji se bave poljoprivrednim radom." - Encyclopedia Britannica, deveto izdanje, članak "Nedjelja."

"Konstantin Veliki napravio je zakon za cijelo carstvo (321. g.) da se Nedjelja treba držati kao dan odmora u svim gradićima i gradovima; ali dopuštao ljudima na selu da nastave svoj rad." - Enciklopedija Americana, članak "Šabat."

"Neupitno je prvi zakon, bilo crkveni ili civilni, po kojemu je poznato štovanje počinka toga dana naređeno, Konstantinov edikt, 321." Chambersova enciklopedija, članak "Šabat."

18. Što je zahtijevao Konstantinov zakon?

"Neka svi suci i građani i zanimanje svih zanata počiva na časni dan sunca, ali neka se oni koji se nalaze na selu, slobodno i uz dopuštenje, bave poslom poljoprivrede, jer često se događa da nijedan drugi dan nije toliko prikladan za sjetvu kukuruza i sadnju vinove loze; da ne bi prošao kritični trenutak, te ljudi bi izgube robu koju je odobrilo nebo." - Edikt 7. ožujka 321. godine, Corpus Juris Civilis Cod., lib. 3, tit. 12, 3.

BILJEŠKA: Ovaj edikt Konstantina, pod kojim su kršćanska crkva i rimska država prvi put sjedinjeni, na neki je način opskrbio nedostatak božanske zapovijedi za štovanje Nedjelje i može se smatrati originalnim Nedjeljnim zakonom, modelom po kojem su svi nedjeljni zakoni od tada uzorkovani. To je bio jedan od važnih koraka u ostvarivanju i uspostavi promjene Subote.

Stranica 444

19. Kakvo svjedočanstvo Euzebije (270-338), poznati biskup Crkve, koji je laskao Konstantinu i bio ugledni otac crkvene povijesti, daje na ovu temu?

"Sve što je bilo obaveza Subotom, to smo prenijeli na dan Gospodnji." - "Komentar o psalmima", Coxova "Sabbath Literature", Vol. 1, stranica 361.

BILJEŠKA: Promjena Subote bila je rezultat zajedničkih napora crkve i države, i prošla su stoljeća prije nego što je u potpunosti postignuta.

20. Kada i kojim crkvenim koncilom je zabranjeno držanje sedmog dana, a držanje Nedjelju zapovijeđeno?

"Subotu sedmog dana... svetili su Krist, apostoli i primitivni kršćani, do Laodicejskog vijeća koji je, na neki način, potpuno ukinuo njegovo držanje... Koncil Laodiceje [364.]… prvi je uspostavio držanje Gospodinovog dana." – Prynneova "Dissertation on the Lord's Day Sabbath", stranica 163.

21. Što je ovo vijeće, u svom dvadeset i devetom kanonu, odredilo o Suboti i kršćanima koji su je nastavili držati?

"Kršćani ne trebaju nalik Židovima biti u stanju mirovanja na Subotu [šabat, počinak], nego će raditi taj dan... Ako ih se, međutim, otkrije kako miruju, oni će biti isključeni iz Krista." - Hefeleov "History of the Councils of the Church", Vol. II, stranica 316.

BILJEŠKE - Neki od daljnjih koraka koji su poduzimali crkva i državne vlasti u donošenju ove promjene mogu se primijetiti kako slijedi:

"Godine 386., pod Gratianom, Valentinianom i Theodosiusom, odlučeno je da sve parnice i poslovi trebaju prestati [Nedjeljom]…"

"Među doktrinama koje su iznesene u pismu pape Inocenta I, napisanog u posljednjoj godini njegovog papinstva (416), jest da se Subota treba držati kao dan posta..."

"U 425., pod Theodosius Mlađim, naređena je apstinencija od kazališta i cirkusa [Nedjeljom]…"

"538. u koncilu u Orleansu... određeno je da sve što je prije bilo dopušteno u Nedjelju još uvijek bude dopušteno, ali da se od rada s plugom ili u vinogradu i rezanja, žetve, vršenja, obrađivanja i ograđivanja treba suzdržavati kako bi ljudi mogli više pohađati crkvu…"

"Oko 590. Papa Grgur je, u pismu rimskom narodu, proglasio prorocima Antikrista one koji su držali da posao ne bi trebali obavljati sedmoga dana." - "Zakon Nedjelje", James T. Ringgold, stranice 265-267.

Posljednji odlomak gore navedenog citata ukazuje da je čak 590. godine bilo onih u crkvi koji su držali i podučavali štovanje biblijske Subote, sedmoga dana.

22. Što određuje čije smo sluge?

Rim 6:16 "Ne znate li: ako se komu predajete za sluge, na poslušnost, sluge ste onoga koga slušate."

Stranica 445

23. Kad je iskušan da se pokloni i obožava Sotonu, kakav je odgovor Krist dao?

Mt 4:10 "Odlazi, Sotono; jer je pisano: ‘Gospodinu Bogu svome klanjaj se i njemu jedinom služi."

24. Što katolici govore o protestantskom držanju Nedjelje?

"Katolička je crkva, autoritetom Isusa Krista, prebacila ovaj odmor na Nedjelju u spomen na uskrsnuće našega Gospodina. Tako je protestantsko držanje Nedjelje odavanje počasti, unatoč samima sebi, autoritetu [Katoličke] crkve." - "Plain Talk About the Protestantism of Today," Mgr. Segur, stranica 213.

25. Kakvo Spasitelj naziva štovanje koje nije u skladu s Božjim zapovijedima?

Mt 15:9 "Ali uzalud me štuju naučavajući kao nauke zapovijedi ljudske."

26. Kad je Izrael otpao i gotovo univerzalno obožavao Baala, kakav im je poziv uputio Ilija?

1Kr 18:21 "Dokle ćete se kolebati između dva uvjerenja? Ako je GOSPODIN Bog, slijedite ga; a ako je Baal, tada slijedite njega."

BILJEŠKA: U vremenima neznanja, Bog žmiri na ono što bi inače bilo grijeh; ali kad svjetlo dođe zapovijeda ljudima posvuda da se pokaju. Djela 17:30. Isteklo je razdoblje tijekom kojeg su sveci, vremena i Božji zakon bili u rukama Papinstva (Dan 7:25); istinsko svjetlo na pitanje o Suboti sada blista; i Bog šalje poruku svijetu, pozivajući ljude da Ga se boje i poklone Mu se te se vrate u držanju Njegovog svetog dana odmora, sedmog dana, Subote. Otk 14:6-12; Iza 56:1; 58:1,12-14. Pogledajte čitanja u poglavljima 58., 98., 102. i 120. ove knjige.